Zagrebačka županija je u 2017. zabilježila 154.142 turistička noćenja, što je za 17 posto više nego u istom razdoblju 2016, a porastao je i broj dolazaka za 16 posto (87.035 dolazaka).

Inozemni gosti ostvarili su 103.874 noćenja (62.487 dolazaka), dok su domaći gosti ostvarili 50.268 noćenja (24.548 dolazaka). Tradicionalno, najviše je gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine te Poljske, ali bilo je turista i iz Kanade, Rusije, Novog Zelanda, Meksika, Tunisa, Kine itd. Najposjećeniji gradovi bili su Velika Gorica, Samobor i Sveta Nedelja.

“Zagrebačka županija tijekom godina pozicionirala se prvenstveno kao izletnička destinacija koja pruža snažnu protutežu ritmu ubrzanog Zagreba. Poznata je po izvrsnoj eno-gastronomskoj ponudi, vinskim cestama, a odnedavno i cestom sira, bogatom kulturnom baštinom i očuvanim ruralnim prostorom te mnogobrojnim manifestacijama“ izjavila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić te dodala kako višegodišnji rast broja turističkih noćenja ukazuje na potrebu za dodatnim smještajnim kapacitetima na području Zagrebačka županije. „Izletnici i gosti sve više pokazuju interes za aktivnim boravkom u prirodi, a jedna od grana turizma kojoj smo se posebno posvetili je ciklozurizam“ – pojasnila je Rašperić.

Naime, jedna je od najprofitabilnijih i najbrže rastućih grana turizma je upravo cikloturizam, a broj aktivnih biciklista u Europi dosegao je gotovo 60 milijuna. Turistička zajednica Zagrebačke županije prije 10-tak godina izradila je karte biciklističkih staza, a odnedavno mnoge su dostupne putem mobilne biciklističke aplikacije „ZG bike“. U svih 9 gradova županije te u općinama Krašić, Pisarovina i Brdovec postavljene su servisne stanice za bicikle. Također, Zagrebačka županija je uključena u 123 milijuna kuna vrijedan projekt Greenway, prvi biciklistički autoput u Hrvatskoj uz rijeku Savu, od granice sa Slovenijom od Lijevog Dubrovčaka, ukupne duljine 121,6 kilometara. “Rast turističkog prometa u županiji odraz je višegodišnjih napora turističkih djelatnika uloženih u podizanje aktivnosti destinacije, mnogobrojne manifestacije, razvijen izletnički lanac vrijednosti, raznolik i zanimljiv ruralni prostor te ono po čemu smo nadaleko poznati, a to je bogata eno-gastronomska ponuda. Na porast dolazaka i noćenja zasigurno je utjecala i blizina grada Zagreba, koji je jedno od najvećih turističkih središta” ističe Rašperić te dodaje kako će u 2018. godini nastavit će se s promotivnim aktivnostima, te posebice razvojem cikloturizma s ciljem pozicioniranja Zagrebačke županije kao cikloturističke destinacije visoke kvalitete usluge.

Sve je to dovoljno dobar razlog za još boljim razvojem i promocijom gastro ponude, a upravo je prije mjesec dana izdana nova brošura ” Okusi zagrebačkog kraja” u kojoj je predstavljena gastonomska i enološka ponuda Zagrebačke županije, te ugostiteljski objekti nosioci spomenutog standarda. Brošura je tiskana u na hrvatskom i engleskom jeziku, a dostupna je u uredu TZ Zagrebačke županije, a u digitalnom obliku ovdje

Znate onaj osjećaj kada turisti pitaju u kojem restoranu mogu kušati domaću i autohtonu hranu, a Vi im ne znate reći gdje jer jednostavno restorani rijetko nude ili nemaju takvu ponudu. Upravo kroz ovaj projekt želi se postići suprotan efekt i motivirati restorane za lokalnom gastro ponudom za kojom turisti žude.

No, da bi projekt dugoročno zaživio i postao samoodrživ restorani moraju imati korist od istog tj. moraju imati zaradu. Ako neće imati potrebu za takvom ponudom, neće je više niti biti u ponudi. Zato je potrebno dugoročno ulagati i promovirati ovaj odličan projekt, a pogotovo kroz edukaciju i komunikaciju s lokalnim stanovništvom i turističkim djelatnicima koji moraju biti ambasadori turizma kao i ove turističke priče.

Nažalost često restorani nisu baš zainteresirani za ovakve i slične projekte iz samo njima poznatih razloga. Ustvari, ne da im se ili im nije stalo. Bez obzira na sve, situacija je takva kakva je i svi moraju dati svoj doprinos kako bi se stvari pokrenule s „mrtve točke“. Zato i sami moramo biti ambasadori hrvatskog turizma te promovirati upravo restorane koji su se uključili u ovakve projekte koji promoviraju i nude autohtonu gastronomiju. Jer ako restorani ne nude autohtonu kuhinju turisti je ne mogu niti okusiti.

A ne zaboravite kako je sam motiv putovanja upoznavanje novog načina i kulture življenja, a sama esencija turizma je autentičnost. Dakle, nema smisla da figurativno turistima iz Austrije nudimo bečke šnicle. Oni žele probati i degustirani nešto novo, našu gastro ponudu. S druge strane, logično i normalno je da kao restoran imaš u svojoj ponudi autohtonu kuhinju te je također normalno da određeni period svi moraju „gubiti“ dok se ne stvori određena kritična masa turista kao i lokalnih gostiju, kako bi cijela priča bila isplativa i samoodrživa.

Svi sudionici u turizmu se moraju udružiti te djelovati zajedno u sinergiji i zaokruženoj turističkoj ponudi.

Prilog: Brošura “Okusi zagrebačkog kraja”

Piše: Goran Rihelj